• Non ci sono risultati.

View of U PRIGODI PEDESETE OBLJETNICE DJELOVANJA HRVATSKOGA ZNANSTVENOG DRUŠTVA ZA POVIJEST ZDRAVSTVENE KULTURE

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Condividi "View of U PRIGODI PEDESETE OBLJETNICE DJELOVANJA HRVATSKOGA ZNANSTVENOG DRUŠTVA ZA POVIJEST ZDRAVSTVENE KULTURE"

Copied!
8
0
0

Testo completo

(1)

U PRIGODI PEDESETE OBLJETNICE DJELOVANJA HRVATSKOGA

ZNANSTVENOG DRUŠTVA ZA POVIJEST ZDRAVSTVENE KULTURE

ON THE OCCASION OF THE FIFTIETH ANNIVERSARY OF THE CROATIAN

SCIENTIFIC SOCIETY FOR THE HISTORY OF HEALTH CULTURE

Ante Škrobonja*, Igor Salopek**

Summary

A group of intellectuals, predominantly lecturers from the Faculty of Medicine, founded in Rijeka on May 29, 1966 the branch of the Yugoslav Scientific Society for the History of Health Culture, which after the independence of Croatia in 1991 continues its work under the name Croatian Scientific Society for the History of Health Culture.

Over the past 50 years, within activities of the Society more than 250 professional and sci- entific conferences have been held in Rijeka and other Croatian cities. In addition, a dozen of professional-scientific trips to neighbouring countries were organized. From the original activities are highlighted the science conventions with international participation “Rijeka and Its Citizens in Medical History”, where, since 2001, have been regularly presented free topics from other regions. Another important activity is the international journal “AMHA – Acta medico-historica Adriatica”, which has been published since 2003 with two issues per year. Today, this is an established journal present on Medline – PubMed Service, and

* Predsjednik Hrvatskoga znanstvenog društva za povijest zdravstvene kulture, umirovlje- ni profesor povijesti medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska.

** Odjel za psihijatriju, Opća bolnica Karlovac, Hrvatska.

Adresa za dospisivanje: Igor Salopek, Odjel za psihijatriju, Opća bolnica Karlovac, Andrije Štampara 3, 47000 Karlovac. E-pošta: igor.salopek@gmail.com.

Stru~ni ~lanak Acta Med Hist Adriat 2017; 15(Suppl. 1);11-18

Professional article

(2)

indexed in several respectable international databases, which guarantees quality and ena- bles access to the world’s research community. In 2005, the accompanying “AMHA Library”

was launched – a series of monographs devoted to the most important medical historians, scientific conferences dedicated to individual medical laureates, and similar subjects. Ten years ago, the Society’s work has been refined by the activities of a group of medical students who, under the motto “In honour of Asclepius and Orpheus”, strive to affirm the links be- tween medicine and art. Of the many performances the most significant is the traditional humanitarian concert, attended by students from all faculties of medicine from Croatia and Ljubljana.

Key words: history of medicine; scientific society; Rijeka; Croatia.

Vođena zajedničkom ljubavi prema medicinskoj prošlosti nekolicina je riječkih intelektualaca, pretežno nastavnika Medicinskog fakulteta, odlučila sredinom šezdesetih godina prošloga stoljeća svoje neformalno druženje do- datno osmisliti osnivanjem primjerenog društva. Spletom okolnosti u to je vrijeme kolegij iz povijesti medicine na riječkome Medicinskom fakultetu vo- dio prof. dr. Zdenko Levental iz Beograda, inače zagrebački đak, koji je, među inim, riječke kolege upoznao s radom onodobnoga Jugoslavenskog znan- stvenog društva za povijest zdravstvene kulture. Prihvativši Leventalovu inicijativu, na jednom od druženja sa starim prijateljima u stanu obitelji prof. dr. Marijana i prof. dr. Radmile Matejčić, 29. svibnja 1966., odlučeno je da se i u Rijeci osnuje regionalno društvo u sklopu Jugoslavenskog druš- tva. Osnivačkom sastanku prisustvovali su, uz netom spomenute, prof. dr.

Nikola Korin, mr. ph. Mileva Korin, prof. dr. Drago Vrbanić te prof. dr.

Eugen Cerkovnikov.

Statutom koji je tom prigodom usvojen određeni su glavni ciljevi druš- tva: okupljanje povjesničara, zdravstvenih i drugih kulturnih i javnih dje- latnika ili udruga koje žele poduprijeti i razvijati povijesne i općekulturne zasade medicine, djelovanje na unapređenju znanstvenoistraživačkog rada na području povijesti medicine i srodnih područja, poglavito humanističkih znanosti, populariziranje povijesnomedicinske znanosti, kulturnih tekovi- na i baštine hrvatske medicinske prošlosti, održavanje skupova, predavanja i stručnih izleta, izdavanje primjerenih publikacija te suradnja sa sličnim udrugama u domovini i inozemstvu.

Iz ranog razdoblja valja najprije podsjetiti na neočekivano velik odaziv brojnih intelektualaca raznih struka – od medicinara svih profila (doktori medicine, stomatologije i veterinarske medicine, magistri farmacije…), bio- loga, kemičara i fizičara do povjesničara, pravnika i filozofa, koji afirmiraju

(3)

Osnivači današnjega Hrvatskog znanstvenog društva za povijest zdravstvene kulture

Prof. dr. Marijan Matejčić Prof. dr. Radmila Matejčić

Prof. dr. Nikola Korin Mr. ph. Mileva Korin

Prof. dr. Eugen Cerkovnikov Prof. dr. Drago Vrbanić

(4)

interdisciplinarni pristup medicinskoj prošlosti. Pritom valja podsjetiti na brojne tematske sastanke, izlete, sudjelovanje na domaćim i međunarodnim skupovima, publiciranje vrijednih priloga iz lokalne i nacionalne medicinske povijesti. Posebno su pažnje vrijedna dva, po mnogima najuspješnija, godiš- nja skupa Znanstvenog društva za povijest zdravstvene kulture Jugoslavije

Predstavljanje knjige prof. dr. Nikole Korina Izabrani radovi, Muzej grada Rijeke, 2005.

Pomladak Društva na izletu u Salzburgu, 2006.

(5)

održana u organizaciji riječkog Društva 1968. u Crikvenici i 1976. u Poreču, slijedi velik i nadasve uspješan međunarodni simpozij iz povijesti medicine Thalassotherapia ‘90, održan u Crikvenici 1990., te znanstveni kolokvij Crkva u povijesti medicine u Hrvatskoj (Trsat 1991.). A da je aktivnost Društva ubrzo uočena, najbolji je dokaz bila Godišnja nagrada Grada Rijeke 1969. godine.

Stručni izlet u Smiljanu, 2007.

Predstavljanje knjige Medicina svud oko nas Ante Škrobonje i suradnika, Svečana dvorana Zajednice Talijana, 2008.

(6)

Nakon osamostaljenja Hrvatske 1991. riječko se Društvo izdvaja iz Saveza jugoslavenskih društava i nakon propisane zakonske procedure registrira pod novim imenom – Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture, kao nacionalna udruga sa sjedištem u Rijeci. Usporedno, uspješno je proveden i postupak uključivanja u Međunarodno društvo za povijest medicine.

Tijekom proteklih pedeset godina održano je više od 250 stručnih i znanstvenih skupova u Rijeci i u gotovo svim većim mjestima Primorsko- goranske i Istarske županije, kao i drugim hrvatskim gradovima, a orga- nizirano je i više desetaka stručno-znanstvenih izleta u Sloveniju, Italiju, Austriju i Švicarsku.

Uz sudjelovanje članova Društva na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima, među najznačajnijim aktivnostima posljednjih godina ističe se čak šesnaest znanstvenih skupova s glavnom temom Rijeka i Riječani u medi- cinskoj povjesnici, na kojima se prezentiraju i slobodne teme iz povijesti medi- cine drugih sredina te je to jedini kontinuirani, tradicionalni skup te vrste u Hrvatskoj i s međunarodnim sudjelovanjem.

Domjenak u Vili Ružić na Sušaku, 2010.

(7)

Druga značajna aktivnost je međunarodni časopis AMHA – Acta medi- co-historica Adriatica koji izlazi od 2003. redovito sa po dva broja godišnje.

Želeći da to postane prepoznatljiv međunarodni časopis, naslovom je nagla- šena primarna orijentacija časopisa prema kojoj teme priloga moraju težiti unapređivanju znanja u području povijesti medicine i drugih znanstvenih disciplina, kao i kulturnog nasljeđa jadranske i srednjoeuropske regije. Kao specifikum vrijedi istaknuti da se tekstovi objavljuju na jezicima jadranskih i srednjoeuropskih zemalja te na engleskom jeziku.

Vođeni osnovnom idejom, u Savjet časopisa pozvani su ne samo ugledni povjesničari medicine i medicinskih struka već i znanstvenici drugih profila pa ga danas čine brojni ugledni znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva. Uz razmjenu i slanje knjižnicama, AMHA je danas etablirani časopis prisutan na Medline – PubMed servisu, što jamči kvalitetu i omogućuje dostupnost svjetskoj istraživačkoj javnosti.

Godine 2005. pokrenuta je i prateća Biblioteka AMHA – niz monograf- skih knjiga posvećenih najznačajnijim povjesničarima medicine, znanstve- nim skupovima posvećenima pojedinim medicinskim velikanima i sličnim temama.

Danas Društvo ima pedesetak aktivnih članova različitih profesija, tako da uz medicinare u radu i dalje sudjeluju i povjesničari, pravnici, filozofi, kemičari, biolozi, fizičari… Prije deset godina rad Društva oplemenjen je i aktivnostima skupine Asklepiju i Orfeju u čast, čije je djelovanje utemeljilo

Članovi Društva pred Muzejom krapinskih neandertalaca, 2010.

(8)

tradicionalan, humanitarni koncert studenata medicine, ove godine izveden u svojem 8. izdanju.

Vjerujući da su dosad postignuti respektabilni rezultati, to je i plan rada za iduće razdoblje, koncipiran u skladu sa do sada afirmiranom koncepcijom, a to znači da slijede novi tematski sastanci u Rijeci i drugim mjestima, tradici- onalni međunarodni znanstveni skup Rijeka i Riječani u medicinskoj povjesnici, izdavanje časopisa AMHA i prateće Biblioteke te intenzivna suradnja s ko- legama u Hrvatskoj i inozemstvu na daljnjem izučavanju medicinske prošlo- sti. Pola stoljeća brojnih aktivnosti, istraživanja i publiciranja, međusobnih isprepletanja i druženja ostavilo je neizbrisiv trag u razumijevanju medicine, njezine prošlosti i sadašnjosti, a uz taj zalog svima nam preostaje omogućiti i u budućnosti isto, sa svim izazovima koje nam donosi 21. stoljeće!

Sažetak

Skupina intelektualaca, pretežno nastavnika Medicinskog fakultetu, osnovala je 29. svibnja 1966. u Rijeci ogranak Jugoslavenskoga znanstvenog društva za povijest zdravstvene kulture, koji nakon osamostaljenja Hrvatske 1991. nastavlja rad pod nazivom Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture.

Tijekom proteklih pedeset godina u okviru društvenih aktivnosti održano je više od 250 struč- nih i znanstvenih skupova u Rijeci i drugim hrvatskim gradovima. Uz to je organizirano i desetak stručno-znanstvenih izleta u susjedne zemlje. Od originalnih aktivnosti ističu se znanstveni skupovi s međunarodnim sudjelovanjem Rijeka i Riječani u medicinskoj po- vjesnici na kojima se od 2001. redovito prezentiraju i slobodne teme iz drugih sredina. Druga je značajna aktivnost međunarodni časopis AMHA – Acta medico-historica Adriatica koji izlazi od 2003. redovito sa po dva broja godišnje. Danas je to etablirani časopis prisutan na Medline – PubMed servisu i indeksiran u nekoliko respektabilnih međunarodnih baza, što jamči kvalitetu i omogućuje dostupnost svjetskoj istraživačkoj javnosti. Godine 2005. po- krenuta je i prateća Biblioteka AMHA – niz monografskih knjiga posvećenih najznačajni- jim povjesničarima medicine, znanstvenim skupovima posvećenima pojedinim medicinskim velikanima i sličnim temama. Prije deset godina rad Društva oplemenjen je i aktivnostima skupine studenata medicine koji pod motom Asklepiju i Orfeju u čast nastoje afirmirati veze medicine i umjetnosti. Od brojnih nastupa najznačajniji je tradicionalni humanitarni koncert na kojem sudjeluju i studenti svih medicinskih fakulteta iz Hrvatske i Ljubljane.

Ključne riječi: povijest medicine; znanstveno društvo; Rijeka; Hrvatska.

Riferimenti

Documenti correlati

Stanko Jurdana – Vladimir Uremović PRILOZI ZA POVIJEST ZDRAVSTVENE KULTURE CRIKVENIČKOG KRAJA I ŠIRE.. Hvatsko znanstveno društvo za povi- jest zdravstvene kulture i Medicinski

8 Ni ovdje statutodavac nije imao na umu zaštitu ljudskog zdravlja, već je time štitio pravo prvenstva sudaca pri kupnji ribe “za ono što je potrebno općini”.. Svejedno, i ovaj

Tako je, među inim, bio i jedan od prvih i najaktivnijih članova Hrvatskoga znanstvenog društva za povijest zdravstvene kulture, u okrilju kojeg je objavio više vrsnih priloga

U kategoriji mjera zaštite od širenja kuge zabranjivao je kontaktiranje s osobama iz okuženih mjesta, ulazak u “okužene rijeke” i krajeve izvan Korčule te ulazak u grad ljudi

U drugom eseju, Hrvatske ljekaruše između medicine, vjere i književnosti, Marija Ana Dürrigl i Stella Fatović-Ferenčić, ističu da je iznimna drago- cjenost ljekaruša u tome što

Bila je generalni sekretar Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije, predsednik Predsedništva Saveza naučnih društava za istoriju zdravstvene kulture

Utemeljitelj je i dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga kemijskog društva za Rijeku, Istru i Hrvatsko primorje (HKD) i prvi predsjednik Društva kemičara i tehnologa Hrvatske sekcija

Nakon osnivanja Škole za sestre pomoćnice (1921.), sestre se zapošlja- vaju i u Gradskom dječjem ambulatoriju, obavljaju i terensku patronažnu službu nadzirući babinjače i