• Non ci sono risultati.

View of IN MEMORIAM-OBITUARY AKADEMIK IVAN KATIĆ (1930. – 2018.)

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Condividi "View of IN MEMORIAM-OBITUARY AKADEMIK IVAN KATIĆ (1930. – 2018.)"

Copied!
3
0
0

Testo completo

(1)

In memoriam – Obituary

Akademik IVAN KATIĆ (1930. – 2018.)

Akademik Ivan Katić rođen je u Brodskom Varošu 11. kolovoza 1930.

Gimnaziju je pohađao u Vinkovcima i Slavonskom Brodu, a diplomirao je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1956. Svoj radni vijek započeo je u Sv. Ivanu Zelini. Nedugo nakon toga odlazi na odsluženje vojnog roka u Ljubljanu. Nakon toga vraća se u Sv. Ivan Zelinu, ali već krajem 1957. odlazi u Dansku. U siječnju 1958. vjenčao se s Dankinjom Ullom Steffenson. Godine 1959. završio je dopunski Veterinarski studij na Kraljevskome danskom ve- terinarskom i poljoprivrednom fakultetu u Kopenhagenu. Kraće vrijeme radio je na nekoliko različitih mjesta, a 1965. dobio je mjesto istraživača i znanstvenog suradnika u Kraljevskoj knjižnici Veterinarsko-agronomskog Sveučilišta u Kopenhagenu. Poznavanje više stranih jezika i velika strast za knjigom, koju je ponio iz najranije mladosti, pridonijeli su snalaženju i brzom napredovanju na tom radnome mjestu pa je tako Viši studij iz knjižničarstva završio već 1968. Rad u Knjižnici omogućio mu je nepresušan izvor podata- ka pa uz stručne veterinarske radove počinje objavljivati i radove iz dome- ne Knjižnice s veterinarsko-agronomskog stajališta. Takav je rad pridonio i odabiru teme njegova doktorata, koju je obranio na Kraljevskome veterinar- sko-agronomskom Sveučilištu u Kopenhagenu 1982. pod naslovom Dansko- ruski veterinarski odnosi 1796. – 1976. Nakon toga slijedio je velik broj ra- dova i knjiga iz područja povijesti veterinarstva, koji su mu osigurali titulu jednog od najistaknutijih povjesničara veterinarske medicine u Europi, po- sebno sjevernoeuropskih zemalja. Katićevoj popularnosti pridonijelo je i to

339

(2)

što je godinama bio aktivan u međunarodnim udruženjima, stručnim orga- nizacijama i znanstvenim projektima Danske, Nizozemske, Svjetskog druš- tva za povijest veterinarske medicine, Međunarodnog rječnika veterinarske bibliografije, čiji je bio koordinator za europske zemlje, te Međunarodne ko- misije za veterinarsku terminologiju (Luxemburg). Kao organizator i pozva- ni predavač djelovao je i u međunarodnim povijesnim i veterinarsko-povi- jesnim udruženjima te na kongresima za knjižničarstvo (Amsterdam, Pariz, Wageningen i dr.). Na Sveučilištu u Kopenhagenu predavao je povijest vete- rinarske medicine i knjižničarstvo te primjenu informatike u knjižničarstvu.

Istodobno je tijekom karijere bio gost predavač na sveučilištima u Sarajevu, Hannoveru, Oslu, Utrechtu, Tartu, Brnu, Bukureštu i Zagrebu.

Od samog dolaska u Dansku bio je član Danskoga veterinarskog društva, zatim Izvršnog odbora Danskoga povijesnog veterinarskog društva, a po- tom i Svjetskoga povijesnog veterinarskog društva, kojemu je bio i jedan od osnivača. Bio je i počasni član veterinarskoga povijesnog društva u Danskoj, Estoniji, Nizozemskoj, Portugalu i Mađarskoj.

Godine 1976. osnovao je veterinarski povijesni časopis Historia Medicinae Veterinariae koji je sam dostavljao u 55 zemalja, a čiji je posljednji broj izašao 2013.

Akademik Katić objavio je oko stotinu publikacija općeg i posebnog značenja. Među njima isticali su se radovi o biografiji i bibliografiji općeni- to te o izvorima informacija u veterinarskoj medicini i njihovoj primjeni u veterinarskoj bibliografiji. Značajnu suradnju ostvario je i s Veterinarsko- povijesnim muzejom u Kopehagenu. U stručnom i znanstvenom smislu bio je trajno povezan s veterinarskom strukom Hrvatske i Veterinarskim fakul- tetom Sveučilišta u Zagrebu, napose sa Zavodom za povijest veterinarstva, kao i s Odsjekom za povijest medicinske znanosti Hrvatske akademije zna- nosti i umjetnosti, što je 2006. i rezultiralo imenovanjem za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Godine 2016. u Slavonskom je Brodu za vrijeme održavanja simpozija Štamparevi dani predstavljena knjiga o akademiku Ivanu Katiću pod na- slovom Ivan Katić iz Brodskog Varoša u kojoj je iscrpno opisan njegov ži- votni put, njegovo višestrano i detaljno poznavanje struke, kao i neke druge hvalevrijedne osobitosti, što je knjigu učinilo posebno zanimljivom. Zbog velike zainteresiranosti u Danskoj i drugim europskim zemljama, pred ne- posrednim je završetkom verzija teksta na engleskom jeziku. Neosporno je da knjiga ima stručno, općepopularno i kulturno značenje te da je vrijedan 340

(3)

doprinos poznavanju veterinarske povijesti općenito. Za svoj rad akademik Katić dobio je brojna priznanja i nagrade. Spomenut ćemo samo najznačaj- nije: Srebrna Cheiron medalja Međunarodnog udruženja povjesničara vete- rine u Utrechtu 1993., Abildgaardova zlatna medalja Kraljevskoga veterinar- sko-poljoprivrednog Sveučilišta u Kopenhagenu 1998. te počasni doktorat Sveučilišta u Tartu (Estonija), tzv. Spomenica (Festschrift) koju je dobio 2000. u povodu sedamdeset godina života, a na prijedlog danskog, nizozem- skog i luksemburškog udruženja povjesničara veterine. Počast mu je bila uručena ispred više stotina uzvanika na Veterinarsko-povijesnom kongresu u Oslu 2001.

Prateći životnu stazu Ivana Katića razvidno da je svojim radom u knjižni- čarstvu i primjeni informatike u knjižničarstvu, a napose u hrvatskoj i svjet- skoj veterinarskoj povijesti, ostavio neizbrisiv trag i neprocjenjivu baštinu budućim naraštajima.

Neka je vječna slava i hvala velikanu iz Brodskog Varoša.

Vesna Vučevac Bajt

341

Riferimenti

Documenti correlati

Treće poglavlje Veterinarska medicina i veterinarstvo u srednjem vijeku po- dijeljeno je u šest potpoglavlja: Utjecaj srednjeg vijeka na razvoj stočarstva i veterinarstva,

Koga glava boli, neka uzimglie Listia trave kopitgnaka i privia na glavu dighnuchiemu bolest.. Koga glava boli, neka uzme Vesligena, svari ga u Ugliu rosatome, i stavgla na

Kada bi napokon usmjerio bujicu asocijacija u korito poteza bojom, uobličio nejasne porive svojega nesvjesnog linijama i oblicima, kada bi.. napokon zadovoljio svoju

korčulani su tražili zlokobne vampire koji uznemiravaju i siju strah, a našli su same kosti. No i taj je nalaz bio dovoljan da ih uhvati strah i da odustanu od bilo kakve

U današnje su doba ostvareni vidni napredci u preživljavanju djece, čak i nakon vrlo teških opeklina, a to se dogodilo uglavnom zahva- ljujući obilnijoj nadoknade

U kasnijoj publikaciji naslovljenoj Disertacija o otkriću animalnog magnetizma 1779., Mesmer je postavio hipotezu da ljudi posjeduju posebnu talentiranost specijalnoga

Najveći broj recepata (209) temelji se na racionalnoj iskustvenoj terapiji različitih bolesti odnosno tegoba čovjeka, uz uporabu pripravaka koji se pripremaju od sastojaka

Vladimir Dugački (oftalmolog i povjesničar medicine, Zagreb), jedan od najplodnijih povjesničara medicine u Hrvatskoj, za kojega slobodno možemo kazati da je vrstan