• Non ci sono risultati.

View of O SPOLNIM BOLESTIMA KOGOJU U ČAST- Prikaz skupa "Veneral Diseases: Realites & Taboos" održanog u HAZU 28. svibnja 2003

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Condividi "View of O SPOLNIM BOLESTIMA KOGOJU U ČAST- Prikaz skupa "Veneral Diseases: Realites & Taboos" održanog u HAZU 28. svibnja 2003"

Copied!
2
0
0

Testo completo

(1)

Prikoz znonslvenog skupo Acto med-hisl Adriot 2003;l:227-228

Review of scienlific meeting

O SPOLNIM BOLESTIMA KOGOJU U CAST

Prikaz skupa "Veneral Diseases: Realites & Taboos" odrZanog u HAZU 28. svibnja 2003

U vrijeme kada autoritet obitel.li i Skole sve viSe slabi, a njegovo mjesto preuzimaju masovni medili i ulica, prisje€anje na uiitelje, ma

kako veliki i slavni oni bili, postaje rijetkim fenomenom. Utoliko je is- ticanja vrijedan skup koji je odrZan u srijedu, 28. svibnja 2003., u dvo-

rani za konferencije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, posve6en temi Spolne bolesti: stvarnost i tabu i uspomeni na akadem!

ka Franju Kogoja koji je umro prije dvadeset godina.

Rodom Slovenac iz Kranjske Gore (1894.) i sin lijetnika, Kogoj je studirao medicinu u Grazu i Pragu, gdje je I920. i diplomirao. Radio je najprije kao lije6nik u Pragu, kod profesora Sambergera, te kao asis-

tent na dermatoveneroloikim klinikama, s profesorom Tr(bom u Br- nu i profesorom Savnikom u Zagrebu. Usavriavao se u Strassbourgu, Wroclawu i Parizu. Od 1932. je redovitim profesorom na Katedri za

dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Zagreb,t, a, izuzev u vri- jeme Drugog svjetskog rata, vodio je i zagrebadku Kliniku za derma- tovenerologiju, od1927. do 1965. Do sredine Sedamdesetih ravnao je Institutom za klinlaka medicinska istraZivanja u Zagrebu i bio detiri puta biran za dekana Medicinskog fakulteta. Kao znanstvenik i klinidar dao je znaiajan doprinos uvodenjem alergijskih testova i novog na6ina lijedenja sifilisa, opisom gnojnog gljivastog koZnog priSta (spongi- formne pustule, kasnije nazvane po njemu), otkriiem endemske "ml- jetske" bolesti. Objavio je vi5e knjiga, medu kojima i iznimno cijenjene udZbenike Dermatovenerolo5ku propedeutiku i Spolne bolesti. Za re- dovitog dlana tadainje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti rzabran je 1947., abio je i dopisnim tlanom akademija u Bosni, Srbi'

ji, Sloveniji, Svicarskoj i Austriji. Umro je 1983. u Kranjskoj Cori u Sloveniji.

227

(2)

Prikciz znonstvenog skupo Acto med-hist Adriqt 2003;l:227-228

Review o{ scienli{ic meeting

Medunarodni simpozij koji su u iast Franje Kogoja zajedniiki or- ganizirali Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU i Hrvatsko dermatovenerololko dru5tvo, a kojemu su predsjedale doc. dr. Stella Fatovi6-Ferendi6 i prof. dr. Jasna Lipozenti6, bio je prilikom da o spol- nim bolestima progovore dermatolozi, infektolozi, sociolozi i povjes-

nitari. Michael Waugh iz Leedsa je prikazao odvojeni razvoj derma- tologije i venerologije u Velikoj Britaniji, Brazilka Marcia Ramos-e-Sil- va govorila je o promjenama na koZi lica i sluznici ustiju koje se sre6u

u nekim spolnim i tropskim bolestima poput lepre, lajSmanijaze i drugim. Mihael Skerlev i Josip Begovac su s dermatoloSkog odnosno infektoloSkog stanoviSta ukazali na probleme moderne borbe s AIDS- om. Za razllku od prvog dijela, koji se bavio danaSnjom "stvarno56u,"

drugi je dio skupa bio posvefen razotkrivanju nekih tabua u poiman- ju, prikazivanju i lijetenju spolnih bolesti danas i u pro5losti. Aleksan- dar Stulhofer je podastro rezultate istraZivanja o spolnom odgoju i rizicima, Marija Ana D(rrigl i Stella Fatovii-Ferendi6 iznijele su pro- sudbu Sutnje o spolnim temama u hrvatskim srednjovjekovnim doku- mentima, a Amir Muzur i Ante Skrobonja s Medicinskog fakulteta u Rijeci govorili su o tinjenicama i zabludama povezanim s epidemijom tzv. Skrljevske bolesti, joi uvijek nerazjainjenim fenomenom koji je ri- jeiku regiju poaetkom XIX. stolje6a gurnuo pod lupu svekolike med- icinske Europe. Dvoje mladih zagrebadkih li.lednika, Agata Makovi6 i Mihael Mi5ir, prikazalo je, pak, kvantitetu i kvalitetu pisanja o AIDS- u u suvremenoj javnoj odnosno znanstvenoj perodici u Hrvatskoj.

Skupovi ove vrste, osim produbljavanja strutnih znanja, ukazuju na nuZnost i uspje5nost interdisciplinarnog pristupa medicinskim prob- lemima. Hommage uditelju, pak, skre6e paZnju na bogatstvo tradicile koju naia medicinska i op6ekulturna politika premalo eksploatiraju.

Dr. sc. Amir Muzur

228

Riferimenti

Documenti correlati

Križan je imenovan sveučilišnim docentom za predmet deskriptivna i topografska anatomija na Katedri za anatomiju Medicinskog fakulteta Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu [3]..

Giaxa, Vincenzo, Compendio d’igiene, Terza edizione, Milano, Casa Editrice Dottor Francesco Vallardi

Predsjednik Kriznog stožera Medicinskog centra Karlovac, poslije i zapovjednik Kriznog stožera zdravstva Karlovačke županije, bio je Vladimir Cvitanović, koji je bio

Utemeljitelj je i dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga kemijskog društva za Rijeku, Istru i Hrvatsko primorje (HKD) i prvi predsjednik Društva kemičara i tehnologa Hrvatske sekcija

Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Rijeka, 1900 – 2000.. Rijeka: Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije,

Nakon osnivanja Škole za sestre pomoćnice (1921.), sestre se zapošlja- vaju i u Gradskom dječjem ambulatoriju, obavljaju i terensku patronažnu službu nadzirući babinjače i

U to vrijeme bavio se mnogo poviješću biologije, jedne ju je godine čak i predavao na VPŠ-u u sklopu opće biologije i tada je napisao kratku povijest biologije koja

Aleksa Steiner (prvi zdesna) u društvu Josipa Broza Tita prigodom njegova posjeta tvornici Rade Končar u Zagrebu.. Figure2 Aleksa Steiner (first to the right) with Josip Broz