View of ZDRAVSTVENE PRILIKE NA GALIJAMA I BOLESTI KRČKIH GALIJOTA

Pregledni rod Acto med-hist Adriot 2003;l:207-212

Review UDK:6I3.68(091)

ZDRAVSTVENE PRILIKE NA GALIJAMA I BOLESTI KREKIH GALIJOTA

SANITARY CONDITIONS ON THE GALLEYS AND THE DISEASES OF THE GALLEOTS OF KRK IST.\ND

Dana Pahor'

Suuuenv

Key words: Maritime medicine, galleots, history of medicine; Croa- tia, Krk

Based on data from the preserved archival materials and the publi- shed fragmentary presentations, this work attempts to reconstruct the hard general and hygienic conditions that ruled on the galleys, as well

as the specific sanitary problematic of the galleots of Krk island. Pre- sented are the most common diseases and injuries as the consequences

of hard labor, and the infectious diseases acquired in distant harbors.

On the galleys, wound healers of modest knowledge are active: in the inappropriate conditions, however, they still somehow relieve the nu- merous health sufferings of the crew.

Cilj ovog kratkog priloga je da se na osnovu satuvane arhivske gra- de i objavljenih fragmentarnih prikaza pokuSaju rekonsruirati opCi i hi- gijenski uvjeti koji ^su vladali na galijama te specifidna zdravstvena pro- blematika galijota, koji su u potjecali s na5e obale Jadrana. Slijede6i te iz- vore za ovu priliku odabrane su galile i galqoti s otoka Krka. Prikaz je dio materijala sto ^ga je autorica prikupila tijekom pripreme za izradu svo- jega magistarskog rada [1]

Dijeleti sudbinu ostalih Kvarnerskih otoka, upu6enih medu inim na Zivot s morem i ^na moru, mnogi su mu5karci i s otoka Krka Zivot prove- li, ^a aesto i ostavili ^{na galijama.}

' Institution:

z Fvno

tupanije. Epidemiololki

odsj€l a

demiololka istrazivanj..

Mr.

dr.

Ul. M.

A 5l2l I Marulji

Preqledni rod Acto med-hist Adriot 2003;1 :207-212

Review ^{UDK:61 3.68(091)}

Prvi krtki galijoti potjeiu iz doba vladavine Krikih knezova u I l.

stolje6u. U doba kneza Ivana 145I. Krk ima od Mleiana dozvolu ^za vla- stitu Saliju, pa ^su neki Kriki galijoti vjerojatno do kraja Mletaike vlada- vine imali mogu6nost plovidbe na doma6oj galiji _[2,3].

Prema velitini galije u posadije bilo 30 do 100 galijota - veslaia. Pret- postavlja se da je njih oko tisutu godi5nje na taj naiin napu5talo otok.

Doba najve6e ekspanzije galijota bilo je vjerojatno za vladavine Vene- cije (od 1480. do 1797 .) , koja je tada bila ^najve6a pomorska sila Sre- dozemlja [4,5].

Na galijama je bilo nekoliko posada za smjensko veslanje. Veslalo se najmanje 4 sata odjednom. Mletani su ugovorno s gradovima osig- uravali galijote. Zdravi muikarci u dobi izmedu l8 i 50 godina bili ^su

prema spiskovima obveznici da prema odredenom redoslijedu, utvr- denim Zdrijebom sluZe na galiji [6].

Suprotno uvrijeZenom obiiaju da se obveznici za sluZenje na galiji odreduju Zdrijebom, na Krku je u pogledu nadina odredivanja galijota veslaia uiinjeno odstupanje od postole6e prakse. Naime iz Statuta grada Krka iz 14. stolje6a (knjiga druga glava Sesta) vidi se, da su pu- iani odlazili ^na galije kao veslati redom po "detama", na koje su bili po- dijeljeni. Svaka ieta je prema popisu svojih ilanova galijote davala po odredenom redoslijedu iskljudivSi Zdrijebanje.

Osim galijota obveznika prakticiralo ^{se za} galijote - veslaie iskoriS- tavati i kaZnienike, koji su tako odsluZivali svoje kazne. KaZnjenici su

bili lancima vezani za klupe [3].

Za galijote obveznike postojala je _mogu6nost nalaZenja zamjenika uz veliku novtanu nadoknadu. Mnogi izabrani galijoti obveznici odlu-

iili ^{su se} i na prodaju imanja ne bi li tako izbjegli odlazak na galiju [7].

lntzeno teiak Livot na galijama bio je _{razlog da} su mnogi rzabrani i pod cijenu materijalne propasti radije platili zamjenika, a drugi su pak na taj naiin stekli materijalna dobra veslaju6i umjesto rasporedom ob- veznih.

208

Pregledni rod ^{Acto med-hist Adriol} 2003;1:207-2i ²

Review UDK:6'|3.68(O9I

Uvjeti Zivota galijota bili su izuzetno loii, zbog iega su oni bili pod- loZni mnogim oboljenjima. Neke od tih bolesti bile su ispecifiine za

pomorsko zvanje, kao primjerice spolne bolesti.

O problemima galijota s medicinskog aspekta, viSe se doznaje iz is- tralivanja krikog lijednika dr. Ive Or5i6a, na osnovu priloga iz rukopisa neobjavljene studije "Povijesni pogled medikusa ^na Zivot galijota" [8].

Mnogi su galijoti umirali ved od same iscrpljenosti uslijed teikog veslaikog rada uz oskudnu prehranu.

Osnovni preduvjeti, pravilna ishrana i higijenski uvjeti Zivota bili su na galijama ispod minimuma ^za oiuvanje zdravlja. Prehrana je bila vr- lo jednolidna i uglavnom sastojala se od su5enoga mesa konzerviranoga solju, slane ribe, neSto graha, boba, le6e, palente, baikota umjesto kruha (suhi, tvrdi kolai). Obroci su uz to bili slabi. A i vode je takoder bilo u ograniienim koliiinama i sumnjive zdravstvene ispravnosti. ^S

time u vezi bili su i uvjeti za odrlavanje osnovne higijene vrlo ne- povoljni. Zbog jakog ^Zedanja uzrokovanog preslanom hranom galijoti su po pristajanju u luke nekritiiki pili dostupnu vodu, testo po selima gdje je bila zagadena. Stoga su u 17. i 18. stolje6u tifus i dizenterija

bili udoma6eni na galijama.

Klimatske promjene razlititih podneblja na putovanjima, kontakti

sa raznim, sumnjivim ljudima po lukama, "d.jevojke za zabavu" po jef- tinim krimama uz navedene ^lo5e uvjete Zivota na samoj galiji, bili ^su

predmijevaju6i faktori za Siroku paletu pobola galijota. U epidemi- olo5kom kontekstu u galijota mogu ^se diferencirati bolesti zajedniike

za op6u populaciju ili pak specifiine, uvjetovane pomorskim Zivotom.

Predominantni faktori za poslleditno visoki mortalitet u ovoj speci-

fitnoj skupini jesu ve6 spomenuti uvjeti koji svakako izazivaju pad obrambenih mehanizama u ove, inaie kod prvog ukrcaja na galije, odabrane zdrave muSke populacije u najvitalnijoj Zivotnoj dobi [5].

Karantenske bolesti, poiasti srednjega vijeka nisu poitedile ni gali-

;ote. ^{eesto su} bai brodovi bili "sijaii" epidemija na svom putu izmedu

svjetskih luka [9,10].

Pregledni rod ^{Acto med-hist Adriot} 2OO3;'l :207-21 2

Review UDK:613.68(091)

Tako kuga, kolera, Zuta groznica, povratna groznica, ^pjegavac, veli- ke boginje bivaju znatajne za morbiditet i mortalitet kako galijota, ta- ko i pomoraca op6enito.

Specifidnu grupu oboljenja iine avitaminoze od kojih najtipiinija za

ovo zvanje jest skorbut. Zbog prehrane siroma5ne svjeZim vo6em i po- vr6em i posljedianog pomanjkanja vitamina, manifestirala se ova bo- lest, do 18. stolle6a kad loie iskustvo natjera vlasnike na adekvatnu prehranu pomoraca. Iz grupe avitaminoza diferencira se i berlberi (ne- dostatak vitamina BI) i pelagra (nedostatak vitamina iz grupe B).

Endemidno-epidemijske epizode vezane su uz grupu crijevnih bo- lesti. "Putuju6a zaraza" iz endemskih iarilta Istoka prema Zapadu bi- la je Cholera Asiatica _{[7 ,81.}

U toplim tropskim i suptropskim krajevima galijoti su obolijevali i od amebne ili bacilarne dizenterije, tifusa, paratifusa. U istoinoj Az!

ji endemiina je pojava crijevnoga metilja.

Gali.ioti su bili podloZni i gljividnim oboljenjima ^koZe zbog rana i ra- gada uslijed uporabe slane morske vode ^za povrino pranje, te budu6i da su bili bosonogi. U tropskim krajevima napadala ih je i frambezija, tripanosomijaza, kala-azar, koZna liSmanioza, malarija. Karakteristiina grupa bolesti gali.lota od kojih su u velikom broju i umirali ^jesu ve6 spomenute spolne bolesti [7].

Krajem I8. stolje6a "novi ilanovi" posade brodova postaju brodski vidari, regrutirani iz zdravstveno orijentiranog brijaikog staleZa na kop- nul l. To donekle u budu6nosti smanjuje i mortalitet galijota. Na ve- 6im brodovima uz vidara bio je i pomo6nik-brodski ranarnik. Medicin-

sko znanje vidara bilo je ograniieno, ^jo5 oskudnije od onovremenih iko- lovanih lijetnika. Poput "kolega", brijaia na kopnu, njihova specijalnost jesu "kirurSke" intervencije. U svojim brodskim "ordinacijama" na dnu galije, izmedu smrdljivih i prljavih skladiSnih prostora, uz slaba5no sv-

jetlo _uljarica ili [ojanica, brodski vidari su izvodili operacije. Uz speci-

jalnost-dupanje zuba, v o iesto intervenirali su vrie6i amputacije. Os-

novni "kiruriki instrumenti" bili su noZ i pila. Sterilizacija je _bila ne-

poznala, a anestetiiko sredstvo bili su rum ili rakija za omamljivanje

210

Pregledni rqd Aclo med-hist Adriot 2003;l :207-212

Review UDK:6I3.68(091)

pacijenata. Svitak od koZe u ustima jadnika, sluZio je za ^" arlr.oftiziran)e"

bolova prilikom operacije [0,12].

Krajem 18. stolje6a. ordinacija se donekle modernizira. Vidari sada operiraju na "stolu za operacije", ali i dalje u jednako loiim uvjetima.

Na brodu se postupno poiinju primjenjivati neke metode dezinfekci- je u cilju spreiavanja zaraze. Obavezno postaje SiSanje novopridoilih mornara iz sumnjivih luka i prokuhavanje njihove odjeie. Prostorije u kojima borave bolesnici potinju se prozraiivati. Pomoino osoblje brod- skome vidaru i ranarniku u njihovoj zdravstvenoj djelatnosti iine tako- zvane "dangube", najloiiji iz redova mornara, koji na taj naiin bivaju svojevrsni bolnidari zaduLeni za brigu o bolesnicima [7,10].

Ne iudi stoga 5to su mnogi Kriani kao obveznici galijoti izbjegavali sluienje na brodu, Sto je zamjenik galijota vrlo traien i sto su mnogi izabranici i ^pod cijenu vlastite materijalne propasti sve svoje raspro- dali, ne bi li uspjeli namaknuti novac za veliku platu svome zamjeniku, jer po iskustvu, to je ipak mnogo puta znaiilo oiuvati ^si zdravlje i vje- rojatno spasiti si goli Zivot [6].

Lrronerune

l. ^Pahor D. Medicinske odrednice otoka Krka. fujeka: Medicinski fakultet SveuiiliSta u Rijeci. Magistarski rad,2002.

2. Klai6 V. Kriki knezovi Frankapani. Knjiga prva: Od najstarijih vremena do gubitka otoka Krka (od god. 1118. do god. _1480.) Reprint. Rijeka: ICR, 1991, str. 75-200.

3. Bolonid M, Zic-Rokov I. Otok Krk kroz vijekove. Zagreb: Kr56an- ska sadainjost, 1977.

4. Klen D. Galije i galijoti iz Istre i otoka nekadainje sjeverne Dal- macije z.a Mletaiku armadu IXI ^- XVIII stol.ie6e). U: Novak G.

ur. Rad 3 I 8. Zagr eb:

AZU, I 9 59

199 -202, ²²⁰ -239.

5. Ko56ak V. Krdki knezovi. Pomorska enciklopedija ^sv. 4. Zagreb:

JLZ, 1978:ll5-6.

6. Skrobonja A. Novadenje i zdravstveni pregled galijota na Cresu u

17. stolje6u. U: Skrobonja A. Medicina zaviiaja. Rijeka: EDT,

2000:11-I4.

Presledni rod ^{Acto med-hist} Adriot 2003; l :207-21 2

Review UDK:613.68{091)

7

.Zic l. ^Galiioti otoka Krka. U: Strai6 P. ur. Kr6ki zbornik Krk:

Povijesno dru3tvo otoka Krka 1970; 1:223-34.

8. Or3i6 I. Higijensko - zdravsweno stanje galijota. U: Strdid P. ur.

Zdravstvo otoka Krka. Krdki zbornik Krk: Povijesno dru3tvo oto- ka Krka, 1989; 19. (13):61-71.

9. Glesinger L. Kolera. Medicinska enciklopedija, sv. 3. Zagreb:

ILZ, 1968:728-30

10. Glesinger L. Kuga. Medicinska enciklopedija, sv. 4. Zagreb: JLZ, 1969:187-90.

11. Korin N. Ranarniitvo i kirurgija u pomorstvu. U: Pomorski zbor- nik, knjiga 9. fujeka: DruItvo za proudavanje i unapredenje po- morstva Jugoslavije, l97l , str. 735-52,772.

12. Korin N. Nekoliko izvadaka iz medicinske povijesti istodne obale

Jadranskog mora. Pomorski zbornik 1972;10,7 47 -63